Federacija BiH se zadužuje do 350 miliona eura na stranom tržištu bez javne rasprave, kroz hitne procedure i bez reformskih obaveza.

Početkom 2023. godine, Vlada Federacije BiH je platila 150.000 KM za dobijanje kreditnog rejtinga. To nije nešto što se radi „za svaki slučaj“ – kreditni rejting je preduslov za zaduživanje na inostranom tržištu kapitala. Tada je sve počelo – tiho, ali planski. Iako se činilo dalekim, izlazak FBiH na Londonsku berzu bio je od početka jasan cilj.

U 2024. godini pokušaj zaduživanja nije uspio – prepreka je bio Zakon o dugu, koji nije dopuštao inostrano zaduživanje bez saglasnosti državnog nivoa. Umjesto da se povede ozbiljna rasprava o fiskalnoj odgovornosti, vlasti su taj problem riješile zaobilaznim putem: ove godine, zakon je izmijenjen po hitnom postupku, uz tijesnu parlamentarnu većinu.

Opozicija je pokušala zaustaviti zakon, ali bezuspješno. Time je uklonjena posljednja pravna prepreka za zaduživanje na Londonskoj berzi – i otvara se put ka zaduživanju od 300 do 350 miliona eura, bez reformskih uslova, bez domaće kontrole i uz potencijalno visoke kamate.

Tri ključna pitanja za javnost:

  1. Zašto se ignoriše domaće finansijsko tržište?
    Banke, osiguravajuća društva, pa i građani – ranije su pokazali snažan interes za domaće obveznice. Zašto se onda biraju skuplje, strane opcije?

  2. Zašto je odbijen aranžman sa MMF-om?
    Zato što MMF, za razliku od Londonske berze, traži reforme – fiskalne, penzione, tržišne. Umjesto odgovornosti, vlast bira populizam: „Digli smo platu radnicima!“ A iza kulisa – inflacija, pritisak na realni sektor i novo zaduženje.

  3. Zašto se uopće zadužujemo?
    Prema Strategiji zaduživanja – zbog „potreba finansiranja Budžeta FBiH za 2025“. Drugim riječima – da se zakrpe rupe, ne da se gradi budućnost. A istovremeno, građani iz Tuzlanskog kantona, Krajine i drugih dijelova FBiH i dalje čekaju magistralne puteve i osnovnu infrastrukturu.

Šta ovo znači za slobodu?

Ova odluka nije direktno gušenje prava i sloboda, ali jeste pad u standardima fiskalne transparentnosti i demokratske odgovornosti. Umjesto javne rasprave – hitna procedura. Umjesto reformi – populizam. Umjesto domaćih rješenja – skuplji i politički sigurniji krediti iz inostranstva.

📉 Zato ovu odluku ocjenjujemo kao: SLABIJU FORMU NESLOBODE – djelomično neslobodarsku.