Vlada Republike Srpske utvrdila je prijedlog izmjena Krivičnog zakonika kojim bi javno promoviranje i isticanje simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine postalo krivično djelo za koje su predviđene zatvorske kazne do tri godine, odnosno do pet godina ako nastupe teže posljedice.
Na prvi pogled moglo bi se učiniti da je riječ isključivo o pitanju jednog ratnog simbola. Međutim, prijedlog je potrebno posmatrati u kontekstu višegodišnje prakse vlasti Republike Srpske prema simbolima nekadašnje Republike Bosne i Hercegovine.
Posljednjih godina policija Republike Srpske u više navrata je legitimisala, privodila i prekršajno kažnjavala građane zbog isticanja zastave Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima, iako njeno korištenje nije zabranjeno nijednim zakonom u Bosni i Hercegovini. Samo početkom jula jedna žena u Doboju privedena je nakon što je odbila skinuti zastavu Republike BiH sa automobila, dok je dan kasnije Mahiru Mirviću u Kopačima kod Goražda uručen prekršajni nalog zbog iste zastave istaknute na balkonu njegove kuće.
Ni zastava Republike Bosne i Hercegovine niti zastava Armije Republike Bosne i Hercegovine nisu zabranjene u Bosni i Hercegovini. Naprotiv, riječ je o nekadašnjim zvaničnim simbolima međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine. Zastava Republike BiH bila je službena državna zastava od 1992. do 1998. godine, pod kojom je Bosna i Hercegovina primljena u Ujedinjene nacije, dok je zastava Armije Republike BiH bila službeno obilježje tadašnje legalne vojske međunarodno priznate države.
Uprkos tome, dosadašnja praksa pokazuje da policija Republike Srpske često nije pravila jasnu razliku između zastave Republike BiH i zastave Armije Republike BiH. Zbog toga postoji opravdana bojazan da bi kriminalizacija jednog simbola u praksi mogla dovesti do još šireg kažnjavanja građana zbog isticanja oba obilježja.
Dodatni problem predstavlja činjenica da simboli Armije Republike BiH nisu samo dio historije. Nakon reforme odbrane i uspostavljanja jedinstvenih Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, Drugi pješadijski puk baštini tradiciju Armije Republike BiH i njena obilježja koristi tokom službenih vojnih ceremonija u skladu sa Zakonom o odbrani BiH.
To otvara ozbiljno pravno pitanje: može li entitet svojim krivičnim zakonodavstvom zabraniti simbole koje država Bosna i Hercegovina priznaje kao dio vlastitog vojnog nasljeđa?
Prema mišljenju stručnjaka za ustavno pravo Davora Trlina, odgovor je negativan. On upozorava da bi takvo zakonsko rješenje dovelo do paradoksalne situacije u kojoj bi pripadnici Oružanih snaga BiH u Republici Srpskoj koristili simbole koje priznaje država, dok bi građani zbog istih obilježja mogli biti krivično gonjeni.
Prijedlog izmjena dolazi i u specifičnom političkom trenutku. Posljednjih mjeseci zastava Republike BiH s ljiljanima ponovo je postala vidljiv simbol među navijačima reprezentacije Bosne i Hercegovine tokom Svjetskog prvenstva. Istovremeno, Bosnu i Hercegovinu za nekoliko mjeseci očekuju opći izbori. Trlin smatra da je vjerovatnije riječ o podizanju političkih tenzija i mobilizaciji biračkog tijela nego o stvarnoj potrebi za novim krivičnim djelom.
Država ima pravo sankcionisati govor mržnje, pozivanje na nasilje ili veličanje ratnih zločina. Međutim, kriminalizacija simbola koji nisu zabranjeni državnim zakonodavstvom, koji su bili zvanična obilježja međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i čiji su elementi i danas dio vojnog nasljeđa Oružanih snaga BiH, predstavlja ozbiljno ograničenje slobode izražavanja.
Posebno zabrinjava mogućnost selektivne primjene zakona. Dosadašnja praksa pokazuje da su građani već kažnjavani zbog simbola koji nisu zabranjeni, a novi zakon mogao bi dodatno proširiti prostor za proizvoljno tumačenje i krivično gonjenje na osnovu političkih i historijskih obilježja.
Ocjena: NESLOBODARSKI
Predložene izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske predstavljaju ozbiljno ograničenje slobode izražavanja. Kriminalizacijom simbola Armije Republike BiH, uz višegodišnju praksu kažnjavanja građana zbog isticanja zastave Republike Bosne i Hercegovine, iako su oba simbola bila zvanična obilježja međunarodno priznate Republike Bosne i Hercegovine i nisu zabranjena važećim zakonima, stvara se ozbiljan rizik od proizvoljne i selektivne primjene krivičnog prava. Takav pristup narušava pravnu sigurnost i otvara prostor za političku zloupotrebu represivnih ovlasti države.