Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt donio je nove odluke koje značajno utiču na izborni integritet, ali i otvaraju pitanje institucionalne autonomije. Odluke se odnose na finansiranje novih izbornih tehnologija – elektronsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića – te rješavanje dugovanja prema slovenskoj firmi Viaduct iz sredstava putarina.
Elektronski izbori – bez političkog dogovora
Iako je Parlamentarna skupština BiH ranije usvojila studiju izvodljivosti za implementaciju izbornih tehnologija, sredstva za njihovu nabavku nisu planirana u budžetu za 2025. godinu. Blokada, prema Schmidtu, ugrožava minimum demokratskih standarda i kredibilitet budućih izbora.
Zato je Visoki predstavnik intervenisao: naložio je Centralnoj banci BiH da iz zakonski definisanih profita izdvoji sredstva potrebna za tehničku modernizaciju izbora do Općih izbora 2026. godine. Preostala dobit Centralne banke, precizira Schmidt, može se koristiti isključivo za potrebe državnih institucija.
“Građani imaju pravo na izbore u kojima će njihov glas biti poštovan, a rezultati vjerodostojni,” poručio je u videu koji prati odluku.
Uloga Centralne banke i poruka institucijama
Odlukom se CBBiH prvi put eksplicitno usmjerava da finansira reforme izbornog procesa – i to u nedostatku političkog dogovora. Time se, kako kaže Schmidt, „zaobilazi blokada“ i omogućava BiH da napravi iskorak ka slobodnim i poštenim izborima. Međutim, potez istovremeno jača i zabrinutost: koliko često će međunarodna zajednica morati intervenisati da bi osigurala osnovne demokratske funkcije?
Rješenje duga prema Viaductu
U istom paketu Schmidt je riješio i višegodišnji finansijski spor između države i slovenske firme Viaduct. Dug će biti izmiren iz sredstava putarina prikupljenih od 2018. godine, s računa koji nikada nisu razdijeljeni među entitetima. Tim potezom izbjegnuta je potencijalna blokada ključnih institucija poput Centralne banke i BHANSA-e.
Sloboda jača – ali kroz dekret
Na Slobodomjeru, ovaj potez ocjenjujemo kao djelomično slobodarski. S jedne strane, osigurava se ključna reforma koja jača izborne slobode i transparentnost. S druge – rješenje dolazi mimo demokratskih procedura i volje izabranih predstavnika, što i dalje postavlja pitanje o dugoročnoj održivosti ovakvih intervencija.