Federalni ministar trgovine Amir Hasičević prisustvovao je predstavljanju analize Finansijsko-informatičke agencije (FIA) prema kojoj je sektor trgovine u Federaciji BiH u 2025. godini ostvario 36,74 milijarde KM prihoda, što predstavlja rast od 84 posto u odnosu na 2016. godinu.
Na prvi pogled riječ je o impresivnoj brojci koja sugeriše snažan razvoj jednog od najvažnijih sektora privrede. Međutim, način na koji je podatak predstavljen otvara pitanje zbog čega je za poređenje odabrana upravo 2016. godina.
Ako je cilj pokazati trenutno stanje sektora trgovine ili uspješnost politika koje provodi aktuelno Ministarstvo trgovine, logičnije bi bilo porediti rezultate sa godinama koje neposredno prethode današnjem periodu. Umjesto toga, javnosti se prezentira poređenje sa gotovo deceniju starim podacima.
Što je polazna godina udaljenija, veća je vjerovatnoća da će rast izgledati impresivnije. U deset godina promijenile su se cijene, plate, vrijednost novca, potrošačke navike i ukupna veličina ekonomije. Zbog toga poređenje sa 2016. godinom može proizvesti znatno spektakularnije procente nego što bi to bio slučaj sa kraćim i relevantnijim vremenskim periodima.
Posebno je zanimljivo da se analiza objavljuje u trenutku kada se u Federaciji BiH vodi intenzivna javna rasprava o efektima zabrane rada nedjeljom, jedne od najznačajnijih mjera Ministarstva trgovine u ovom mandatu.
Već mjesecima traju polemike o tome da li je zabrana rada nedjeljom donijela korist radnicima ili je nanijela štetu dijelu trgovinskog sektora, ugostiteljstvu i potrošačima. Kritičari upozoravaju na odlazak kupaca u Republiku Srpsku, rast online kupovine i pad prometa u pojedinim djelatnostima, dok predstavnici vlasti insistiraju da je mjera opravdala očekivanja.
Upravo zbog toga nameće se pitanje zašto ministarstvo ne prezentira poređenja koja bi mogla dati odgovor na tu raspravu.
Ako je cilj pokazati da zabrana rada nedjeljom nije imala negativne posljedice po trgovinu, mnogo logičnije bilo bi porediti rezultate iz 2025. godine sa 2024. godinom, odnosno sa periodom prije i poslije uvođenja ove mjere.
Takvo poređenje omogućilo bi građanima da procijene stvarne efekte jedne od najkontroverznijih ekonomskih politika u Federaciji BiH. Umjesto toga, javnosti se nudi podatak o rastu u odnosu na 2016. godinu, koji ne može dati odgovor na pitanje kako su na sektor uticale mjere koje se provode danas.
To ne znači da su podaci FIA-e netačni. Prihodi trgovine zaista jesu veći nego prije deset godina. Međutim, tačan podatak nije nužno i potpun podatak.
Kada političari biraju vremenski period za poređenje ekonomskih pokazatelja, izbor referentne godine često može biti jednako važan kao i sama brojka koja se predstavlja javnosti. Upravo zbog toga transparentno i odgovorno predstavljanje statistike podrazumijeva da se građanima pruži kontekst koji omogućava razumijevanje stvarnih trendova, a ne samo najimpresivnijih procenata.
Ocjena: DJELOMIČNO NESLOBODARSKI
Podaci o rastu prihoda sektora trgovine nisu sporni. Međutim, predstavljanje rasta od 84 posto u odnosu na 2016. godinu, bez objašnjenja zašto je upravo ta godina odabrana kao referentna i bez poređenja sa periodom prije uvođenja neradne nedjelje, ostavlja utisak selektivnog korištenja statistike radi stvaranja povoljnije slike o stanju u sektoru. Takav pristup umanjuje transparentnost javne rasprave i otežava građanima da procijene stvarne efekte aktuelnih politika.